Europska je komisija 2018. godine predložila reviziju sustava kontrole ribarstva kako bi se modernizirala i pojednostavnila pravila za praćenje ribolovnih aktivnosti i osigurala usklađenost sa Zajedničkom ribarstvenom politikom (ZRP). Prijedlogom iz 2018. godine se, među ostalim, ciljalo pojednostavniti zakonodavni okvir, smanjiti administrativno opterećenje, poboljšati dostupnost i pouzdanosti podataka i informacija o ribarstvu, posebno o ulovu, uskladiti politike te ukloniti prepreke pravednom postupanju prema gospodarskim subjektima unutar država članica Unije i među njima.
Nastojanja u tom smjeru dovela su do usvajanja novih mjera regulacije kontrole ribarstva od strane Europskog parlamenta, na plenarnoj sjednici 17. listopada ove godine. Tim će se mjerama pridonijeti prikupljanju točnijih podataka, poboljšati upravljanje morskim resursima te osigurati potpuna sljedivost. Izvjestiteljica i zastupnica Europskog parlamenta Clara Aguilera izjavila je da se time daje odgovor na zahtjev potrošača za informacijama o podrijetlu hrane te kako će nova pravila kontrole biti usklađena i transparentnija, a mali će sektor ribarstva imati koristi od pojednostavljenih obveza izvješćivanja.
U skladu s novim pravilima, svi će brodovi morati nositi na plovilu uređaj za praćenje koji nacionalnim tijelima omogućuje da ih redovito lociraju i identificiraju.
Pratiti će se i ulov svih ribarskih plovila EU-a koja će ga morati registrirati i prijaviti elektroničkim putem u sustavima koje su uspostavila nacionalna tijela ili Komisija, uključujući i ulov u rekreacijskom ribolovu. To se posebno odnosi na očevidnike o ribolovu, deklaracije za pretovar i iskrcajne deklaracije; zapovjednici plovila kraćih od 12 metara moći će ispuniti i podnijeti deklaraciju na kraju ribolovnog dana, prije iskrcaja u luci.
Uredbom se rješavaju i trenutačne velike razlike među zemljama EU-a u pogledu sankcija. Vrijednost proizvoda ribarstva koje je ulovilo plovilo, sada će definirati minimalnu razinu novčanih kazni koje se na njega primjenjuju u slučaju teškog kršenja pravila. Granica tolerancije – razlika između procjene ulovljene ribe i težine izmjerene u luci – bit će postavljena na 10% po vrsti, uz neke iznimke za ulov malog volumena i za neke određene vrste.
Kako bi se zajamčilo poštovanje takozvane obveze iskrcavanja kojoj je cilj potaknuti ribare na selektivniji ribolov tj. izbjegavanje neželjenog ulova, plovila EU-a od 18 metara ili više koja mogu predstavljati visok rizik od neusklađenosti, morat će nositi sustave daljinskog elektroničkog nadzora, uključujući televiziju zatvorenog kruga.
Gospodarski subjekti morat će čuvati informacije iz cijelog lanca opskrbe od mora do tanjura, počevši od prve prodaje do maloprodaje proizvoda ribarstva i akvakulture. Potpuna digitalna sljedivost ribe i proizvoda od ribe trebala bi pomoći u jačanju sigurnosti hrane, osiguravanju pravednijeg tržišnog natjecanja i borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova.
Nakon što Vijeće službeno usvoji Uredbu, ona će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a. Međutim, postupno će se provoditi nekoliko mjera, čime će se državama članicama i ribarskim flotama dati dovoljno vremena za prilagodbu; za veća plovila mjere kontrole bit će strože, pojedina manja plovila mogu biti izuzeta do 2030., a sve male ribarske flote imat će rok prilagodbe od četiri godine.
Izvornom članku možete pristupiti ovdje.
Više o tijeku donošenja Rezolucije i povezane zakonske akte možete pronaći ovdje.
Zakonodavnoj rezoluciji Europskog parlamenta o kontroli ribarstva možete pristupiti ovdje.
Foto: freepik.com
